Požari uzrokovani mašću i uljem ukuhinjama ubrajaju se među najčešće požare. Samo u SAD-u oko 156.600 požara godišnje nastane ukuhinjama u domaćinstvima, s oko 400 smrtnih slučajeva, uzrokujućioko 853 milijuna USD izravne štete (podaci NFPA – National Fire Protectio Association). Kad se tome pribroje i požariu komercijalnim kuhinjama, ali i neprijavljeni požari, brojevi su još veći što ukazuje da se ovoj vrsti požara treba posvetiti posebna pozornost. Gašenje požara ulja i masti donosi posebne opasnosti. Prema kemijskom su sastavu masti i ulja esteri glicerola i viših masnih kiselina te se svrstavaju u trigliceride. Ulja i masti imaju tendenciju samozapaljenja pri temperaturama od 290 do 360° C (ulja) i 180 do 260° C (masti). To predstavlja veliku opasnost ako se prženje ostavi bez nadzora, što je i najčešći uzrok požara ulja i masti.

Od pogreške do eksplozije

Ulja i masti biljnog i životinjskog porijekla kroz termičku obradu mijenjaju termička svojstava, ponajprije njihove temperature samozapaljenja koje se mogu spustiti na vrlo niske razine (ako se ulje redovito ne mijenja ili se napa na kojoj se nataložena mast skuplja ne čisti redovito). Takvi požari imaju iznimno velik toplinski potencijal, a temperatura požara vrlo se brzo penje i do 700° C! Najveća je pogreška pri gašenju takvih požara – gašenje požara vodom. Mnogi instinktivno reagiraju te požar ulja i masti pokušaju gasiti najraširenijim i najdostupnijim vatrogasnim sredstvom – vodom. No time dolazi do eksplozije pri čemu plamen može doseći i do tri metra visine, što dovodi do širenja požara na čitav prostor. Voda se kemijski ne veže s uljem. Ulje ima veću viskoznost od vode, ali je manje gustoće te pliva na vodi.

Zbog iznimne topline, voda gotovo trenutno ispari povećavajući pritom volumen vode (pare) do 1700 puta. Nagla promjena iz tekućeg u plinovito stanje stoga je popraćena eksplozivnim izgaranjem koje sadrži sitne vruće kapljice ulja te dovodi do ozbiljnih opeklina kod osoba koje su požar pokušale ugasiti vodom. Sredstva za gašenje koje se najčešće koriste u vatrogasnim aparatima poput praha, ugljikova dioksida ili pjene nisu prikladna za gašenje požara ulja i masti. Nijedno od tih sredstva nema potreban efekt hlađenja te uvijek, nakon pokušajagašenja, dolazi do ponovnog zapaljenja ulja ili masti, a često je razvoj temperature toliko velik da plamen nije moguće prekinuti ni nakratko. Također, treba znati da se mlazom iz najčešće korištenih vatrogasnih aparata goruće ulje može vrlo lako rasprskati po cijelom prostoru i tako dovesti do još bržeg širenja vatre. Iz tih razloga europska norma EN 3-7, točnije njezin aneks “L” zabranjuje korištenje vatrogasnih aparata punjenih prahom i ugljikovim dioksidom u kuhinjskim prostorima.

Aparati klase F i vatrogasne deke

Proces saponifikacije jest endotermna reakcija što znači da se apsorbira toplinska energija iz ulja, hladeći pritom ulje na temperaturu ispod samozapaljenja. Ph vrijednost sredstva “wet chemical” jest blizu neutralne, blago lužnata (pH 9), dakle sredstvo nije agresivno ni štetno za kuhinjske uređaje kao niti za hranu, a čišćenje prostora nakon upotrebe ovog vatrogasnog aparata jednostavno je i brzo. Prednost je ovakvih vatrogasnih aparata dugačka distribucijska cijev (kod aparata sa 6 litara sredstva i više) koja izbacuje nježan mlaz koji se distribuira laganim kružnim pokretima kako bi se spriječilo špricanje ulja i omogućilo osobi koja gasi požar stajanje na sigurnoj udaljenosti od požara.Što se tiče zakonske regulative o upotrebi vatrogasnih aparata za gašenje požara ulja i masti u komercijalnim prostorima, u svijetu su prvu regulativu donijele Sjedinjene Američke Države još 1998. godine svrstavajući požare ulja i masti u zasebnu klasu požara “K”. Američki standard NFPA 96 zahtijeva da komercijalni uređaji za kuhanje budu zaštićeni u primarnom i sekundarnom smislu. Primarna je mjera zaštite automatski sustav za gašenje požara ulja i masti, a sekundarna je upotreba vatrogasnih aparata za početno gašenje požara. Osim u SAD-u, automatski stabilni sustavi za gašenje požara klase “F” obavezni su i u mnogim europskim državama, no još nema standarda na europskoj razini koji bi propisao i tu vrstu zaštite u komercijalnim kuhinjama. Takvi sustavi pružaju najmoderniju i najefikasniju zaštitu od požara ulja i masti.Prva europska zemlja koja je 2000. godine uvela klasifikaciju požara ulja i masti bila je Velika Britanija s normom BS 7937 koja klasu F požara standardizira kao požare biljnih i životinjskih ulja i masti. Ostatak Europe standardizira klasu požara F u siječnju 2005. godine, izmjenom dotadašnje norme EN 2:1992/A1:2004. Ulaskom u EU Hrvatska je prihvatila tu normu u izvornom obliku te je ukomponirala u novi pravilnik o vatrogasnim aparatima (NN 101/11 s pravilnikom o izmjenama i dopunama 74/13) koji je stupio na snagu 1. srpnja 2013. Time je po prvi put i kod nas uvedena klasa požara F – požari biljnih i životinjskih ulja i masti. Vrsta potrebnih vatrogasnih aparata prema novom se pravilniku određuje u skladu s razredom požara prema tvari koja gori prema normi EN 2, što uključuje vatrogasne aparate klase F. Time su sve komercijalne kuhinje obavezne imati vatrogasne aparate klase F u kuhinjskim prostorima, ovisno o kvadraturi prostora, što je detaljno određeno u novom pravilniku o vatrogasnim aparatima.Dosad je u komercijalnim kuhinjama (od 2007. g.) prema Pravilniku o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina “Restorani”, “Barovi”, “Catering objekti” i “Objekti jednostavnih usluga” (NN 082/2007) trebalo imati samo vatrootpornu tkaninu ili, češće nazivanu vatrogasnu deku (pokrivač) za gašenje požara ulja i masti biljnog i životinjskog porijekla.

Požari ulja i masti iznimno su opasni jer imaju golem toplinski potencijal, temperatura im se brzo penje i do 700° C, a s obzirom da ih mnogi ne znaju gasiti instinktivno koriste vodu.

Vatrogasna deka može biti učinkovita za gašenje požara ulja i masti u početnoj fazi, no kako plamen može doseći i do tri metra visine, oslobađajući pritom veliku toplinu, osobe koje takav požar gase vatrogasnom dekom izlažu se velikoj opasnosti. Ipak, vatrogasna deka svejedno ostaje obavezna kao dio minimalnih uvjeta za ugostiteljske objekte. Trenutno su u ponudi tvrtke Luveti d.o.o. dostupni vatrogasni setovi za kuhinje koji sadrže vatrogasni aparat klase F od dvije litre, zajedno s vatrogasnom dekom, te tako čine idealnu kombinaciju za zaštitu kuhinja i ispunjenje potrebne zakonske obveze.

Budućnost – automatski stabilni sustavi za gašenje

U Hrvatskoj je trenutno s posjedovanjem vatrogasnih aparata klase F i vatrogasnom dekom zadovoljena zakonska obaveza u komercijalnim kuhinjama, no ubuduće se može očekivati i zahtijevanje veće razine zaštite korištenjem već spomenutih automatskih stabilnih sustava za gašenje požara klase F. Takvi sustavi predstavljaju najnaprednije, najučinkovitije i najpouzdanije rješenje za rano otkrivanje i gašenje požara u profesionalnim kuhinjama. Sustavi su aktivirani automatski (preko detekcijskog termoosjetljivog kabla) ili ručno. Detekcijski kabel aktivira vatrodojavnu ploču koja pokreće konstantna vizualna i zvučna upozorenja. Zatim, nakon predodređenog vremena odgađanja (40 sek.) koje korisniku pruža mogućnost da ugasi požar koristeći druge načine (deka za gašenje ili prijenosni aparat) te aktivira posebno dizajniran detonator. Utjecaj detonatora otvara ventil i sredstvo za gašenje počinje teći iz aparata za gašenje kroz mrežu hidrauličnih bakrenih cijevi do mlaznica za prskanje. Mlaznice se postavljaju iznad svakog potencijalnog požarišta (najčešće uređaja za prženje) te su bakrenim cijevima povezane sa spremnikom sredstva “wet chemical”. Sustav je programiran tako da prekine dovod struje i plina kako bi se spriječila ponovna pojava požara. Sustavi su već dostupni na hrvatskom tržištu. Uvođenjem klase požara F na temelju europske norme EN 2, RH je napravila korak naprijed u zaštiti od požara. Međutim, nužna je i edukacija ugostitelja kako bi ih se upozorilo na posebne opasnosti i način gašenja koji odgovaraju ovoj vrsti požara ugostitelje te ih se informiralo o novoj zakonskoj regulativi o protupožarnoj zaštiti kuhinja. Isto bi tako trebalo informirati i osiguravajuća društva koja bi mogla ponuditi niže premije osiguranja u slučaju opremanja kuhinje stabilnim sustavima za gašenje.